Pokusne životinje u znanstvenim istraživanjima

Drugi simpozij Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama s međunarodnim sudjelovanjem “Pokusne životinje u znanstvenim istraživanjima”

Zagreb, 10. listopada 2014.

Pripremila: Dr. sc. Dubravka Švob Štrac

U organizaciji Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama, Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, Medicinskog i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te pod pokroviteljstvom grada Zagreba, 10. listopada 2014. godine na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu održan je Drugi simpozij Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom «Pokusne životinje u znanstvenim istraživanjima».

Cilj Simpozija je bio nakon gotovo 18 godina ponovo okupiti znanstvenike i stručnjake Hrvatske koji koriste animalne modele u svojim istraživanjima sa željom da se prikaže znanstveni rad na različitim tematskim područjima. U svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, te donošenja novih hrvatskih zakona i pravilnika koji reguliraju korištenje pokusnih životinja u istraživanjima u skladu sa regulativom EU, neophodno je bilo ponovo uspostaviti platformu, gdje će znanstvenici kako iz Hrvatske, tako i iz regije i šire, moći predstaviti svoje rezultate, te raspraviti o problemima s kojima se tijekom svog rada.

Organizacijski odbor Simpozija činili su Jadranka Bubić Špoljar, Julija Erhardt, Maja Lang Balija, Blanka Smolić i Dubravka Švob Štrac, a znanstveni odbor Simpozija sačinjavali su Tomislav Dobranić, Željko Grabarević, Mirko Hadžija, Marija Heffer, Nataša Jovanov-Milošević, Marijan Klarica, Nada Oršolić, Bojan Polić i Ranko Stojković. Službeni jezici Simpozija bili su hrvatski i engleski jezik.

U velikoj dvorani Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Simpozij je otvorila dr. sc. Jadranka Bubić Špoljar, predsjednica Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama, koja je nakon pozdrava i kratkog uvoda, riječ prepustila prvoj predsjednici Društva, dr. sc. Lidiji Šuman. Dr. sc. Lidija Šuman kratko se osvrnula na početke razvoja znanosti o laboratorijskim životinjama u Hrvatskoj, a ovom prilikom dodijeljena joj je i zahvalnica za njezin značajan doprinos na tom području, kao i u osnivanju i uspješnom radu Društva.

Službeni program Simpozija započeo je sekcijom «Animalni modeli», koju je otvorio prof. dr. sc. Bojan Polić, s Medicinskog fakulteta u Rijeci, uvodnim predavanjem «Proizvodnja i upotreba genetski modificiranih miševa u eksperimentalnoj medicini». Slijedila su predavanja prof. dr. sc. Melite Šalković – Petrišić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu «Eksperimentalni model sporadične Alzheimerove bolesti», prof. dr. sc. Dubravke Hranilović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu «Uloga hiperserotoninemije u neurorazvojnim poremećajima: istraživanja na štakoru s perinatalno poremećenim metabolizmom serotonina» i doc. dr. sc. Dinka Mitrečića s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, «Mišji model za moždani udar u regenerativnoj neuroznanosti». Raspravu su uspješno koordinirale predsjedavajuće prof. dr. sc. Marija Heffer (Medicinski fakultet, Osijek) i prof. dr. sc. Nataša Jovanov-Milošević (Medicinski fakultet, Zagreb).

Program se nastavio sekcijom «Patološka, patohistološka i toksikološka istraživanja u animalnim modelima», u kojoj je uvodno predavanje pod nazivom «Komparativna onkologija – sličnosti i razlike najčešćih tumora ljudi i pasa» održao prof. dr. sc. Željko Grabarević s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje «Mikro PET kamera za male životinje, utjecaj hiperoksije na distribuciju F18-FDG u mozgu miševa» održao je dr. sc. Tihomir Balog, znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković, zatim je prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu održala predavanje «Najčešća patološka stanja u laboratorijskih miševa, štakora i kunića», a predavanje dr. sc. Maja Šrut s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu nosilo je naslov «Zebrice (Danio rerio) kao modelni organizmi – genomske promjene kao posljedica genotoksičnog djelovanja». Živu diskusiju u ovoj sekciji moderirali su predsjedavajući prof. dr. sc. Željko Grabarević (Veterinarski fakultet, Zagreb) i dr. sc. Mirko Hadžija, znanstveni savjetnik (Institut Ruđer Bošković, Zagreb).

U poster sekciji sudjelovalo je čak 35 posterskih izlaganja, te je povjerenstvo za ocjenu postera u sastavu prof. dr. sc. Nada Oršolić (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb), dr. sc. Julija Erhardt (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb) i prof. dr. sc. Nataša Jovanov-Milošević (Medicinski fakultet, Zagreb) imalo tešku zadaću izabrati najbolje prezentacije.

U poslijepodnevnoj sekciji «Ponašanje životinja, dobrobit životinja i alternativne metode», uvodno predavanje održala je dr. sc. Anna Wilkinson sa Sveučilišta u Lincolnu, Velika Britanija, pod nazivom «Cold – Blooded Cognition: The Missing Class». Slijedilo je predavanje Višnje Drinovac s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu «Eksperimentalni in vivo modeli u istraživanju boli – postoje li alternative?», te predavanje koje je održao dr. sc. Guglielmo Vismara iz tvrtke Techniplast, Italija, pod nazivom «Development of Configuration and standards of the Laboratory Animal Equipment». Zanimljivu raspravu u ovoj sekciji koordinirali su predsjedavajući doc. dr. sc. Zoran Tadić (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb) i dr. sc. Dubravka Švob Štrac, znanstveni suradnik (Institut Ruđer Bošković, Zagreb).

Program Simpozija nastavljen je okruglim stolom s vrlo aktualnom temom «Direktiva EU 2010/63 – kritički osvrt» kojeg su uvodnim riječima otvorili, te uspješno moderirali doc. dr. sc. Krešimir Severin (Veterinarski fakultet, Zagreb) i dr. sc. Maja Lang Balija (Imunološki zavod, Zagreb). Nakon zanimljive, žive i konstruktivne rasprave, donijeti su zaključci o potrebi kontinuirane komunikacije i koordiniranog zajedničkog nastupa u svrhu što uspješnije implementacije direktive EU u našim uvjetima.

Simpozij je završen kratkim obraćanjem dr. sc. Jadranke Bubić Špoljar, predsjednice Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama, dodjelom triju nagrada najboljim posterskim prezentacijama (1. nagrada: Dean Karaica, 2. nagrada: Nino Sinčić, 3. nagrada: Željka Lončarić) i zahvalama organizacijskom i znanstvenom odboru, kao i sponzorima Simpozija: gradu Zagrebu, Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, te tvrtkama Frank Analab, Genera, MMK trgovina, Progis i Medicinska naklada, koje su imale priliku predstaviti sebe i svoje proizvode sudionicima Simpozija.

Sažeci svih predavanja i posterskih prezentacija objavljeni su u Knjizi sažetaka Simpozija. Hrvatska veterinarska komora doktorima veterinarske medicine sudionicima navedenog stručnog skupa, vrednovala je stručno usavršavanje sa 2 boda, dok je Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu liječnika Hrvatske Liječničke komore kategoriziralo i vrednovalo stručni skup sa 15 bodova za aktivno sudjelovanje i 10 bodova za pasivno sudjelovanje. Organizatori se zahvaljuju svim sudionicima Simpozija na sudjelovanju i iskazanom povjerenju s nadom da će slijedeći Simpozij Hrvatskog društva za znanost o laboratorijskim životinjama biti još uspješniji i okupiti još veći broj zainteresiranih iz zemlje i inozemstva.

Dr.sc. Dubravka Švob Štrac

Poster

Knjižica sažetaka